Aktualności
Ladislav Babić - Klasni sukob – beskrajna igra
- Szczegóły
- Nadrzędna kategoria: Wydarzenia
izvor:
http://tacno.net/novosti/klasni-sukob-beskrajna-igra/
Činjenica je kako čovjek bez društva praktički ne može opstati a da se tokom vremena ne deformira kao socijalno biće. Tu istinu uvidio je i Aristotel, definiravši čovjeka kao „Zoon politikon“ – društvenu životinju. Postoje vjerodostojna svjedočanstva o ljudima koje su još u njihovoj dječjoj dobi prihvatile i odgojile životinje; te se jedinke nikada, nakon što su bile pronađene, nisu uspjele uklopiti u ljudsku zajednicu, kako u pogledu usvajanja ljudskog jezika tako i u prihvaćanju ponašanja uobičajenog za zajednicu iz koje su bile otete. Očito je da su ta bića uspjela preživjeti, baš kao i Robinzon na pustom otoku (ali i njemu je pisac bio prinuđen dodati Petka da bi priča imala iole humani sadržaj), no to je – biološko preživljavanje - imanentno svim živim stvorovima. Dakako, poznato je niz životinjskih vrsta koje pokazuju znakove društvenog života. Primjerice, vukovi žive u čoporima, majmuni formiraju društvene zajednice, a mravi i pčele su tipične društvene životinje. U svim tim društvima postoji unutrašnja stratifikacija, neka vrsta društvenih klasa. Etologija (usporedna biologija ponašanja) poznaje čak šest hijerarhija struktura među životinjama. Primjerice, dok vukovi ravnopravno učestvuju u lovu (njihov način ostvarivanja „društvenog proizvoda“) čim uhvate žrtvu, pokazuje se hijerarhijska razlika među njima. Alfa mužjak - vođa čopora – ima neupitno pravo da se prvi posluži u mjeri kojoj mu to želudac dopušta, a tek potom se mogu na onome što ostane izredati pripadnici nižih struktura. Zar to ne podsjeća neodoljivo, i po strukturi i po načinu ponašanja na ljudsko društvo? Nismo li došli do primitivne osnove na kojoj počivaju međuljudski odnosi? Dakako da smo mi tu bazu još i „usavršili“ učinivši primjerice privatno vlasništvo neupitnom „svetom kravom“ (spomenuti alfa mužjak nema mentalnih sposobnosti da sve ono što je iznad zadovoljenja njegove gladi odvuče i skloni od ostatka čopora, tretirajući to kao svoje nedodirljivo „privatno“ vlasništvo).
Czytaj więcej: Ladislav Babić - Klasni sukob – beskrajna igra
Ladislav Babić - Između korica knjige i duše
- Szczegóły
- Nadrzędna kategoria: Wydarzenia
izvor:
https://www.google.hr/search?q=izme%C4%91u+korica+knjige+i+du%C5%A1e&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:hr:official&client=firefox-a
S obzirom da sam u svojim poznim godinama počeo pisati - točnije rečeno, objavljivati ono što se tokom života nakupilo naškrabano po papirima i papirićima - mogao bih se, makar u tehničkom smislu, smatrati piscem kao i svatko drugi tko piše štogod mu se prohtije po diktatu vlastite duše. Književnikom već mnogo manje, mada me po raznoraznim portalima, bez imalo mog utjecaja, upravo tako nazivaju. Sam za sebe to ne volim reći, s obzirom da bi mi izgledalo previše samohvalno i samoljubivo. Skromnost je, kažu, vrlina, no pretjerana skromnost može biti i krinka za višak samoljublja. Pa, neka bude kako drugi kažu. Objavio sam svega tri knjige – dvije zbirke poezije i jednu epistolarnu - uglavnom kao samizdat, mada je jedna bila sufinancirana a druga izdana u elektronskom obliku na trošak izdavača. Ne rijetko se kaže kako je nemoguće od pisanja - s izuzetkom novinarstva - živjeti (čast izuzecima, posebno na našim prostorima), a kamoli ako se radi o poeziji. Ja svakako ne živim od svojih rukopisa jer sam svoje umotvorine uglavnom razdijelio pojedincima i knjižnicama širom bivše domovine. Dosta poznata – svakako poznatija od mene - poetesa iz mog grada, vjerojatno također ne služi kruh svojim stihovima s obzirom da je dio svoje naklade ustupila lokalnom brici, koji tu i tamo pokoji primjerak utrapi zainteresiranim mušterijama po cijeni kile ili dvije hljeba. Lično sam prodao svega tri primjerka svojih stihokleparija, dok mi je bliski rod uspio „Janezima“ (bivša, najzapadnija nam braća) prodati deset-petnaest primjeraka, a još mu je toliko ostalo na lageru. Zadnji put kad se sretosmo upitah ga jeli uspio „uvaliti“ i taj resto slovenskim knjigoljupcima, na što mi je odvratio kako će morati spustiti cijenu primjeraka (prepustio sam mu odluku da ih po vlastitoj procjeni proda ili pokloni) jer - „ipak, za tako tanke knjižice čitatelji nisu spremni odvojiti toliku svotu“. Zbirke pjesama broje nešto manje od stotinu stranica – čak nešto više od prosjeka za tovrsna izdanja - dok preostala ima više od dvije stotine. Njegova primjedba nagnala me – reći ćete, pogodivši moje samoljublje – na razmišljanje koje upravo prezentiram (ponovno besplatno, jer sam široke ruke i duše u dijeljenju „bogatstva svojih misli“) eventualnim čitaocima.
Ladislav Babić - Kuku si ga lele, ali kako kome
- Szczegóły
- Nadrzędna kategoria: Wydarzenia
izvor:
http://www.magazinplus.eu/clanak/ladislav-babic-kuku-si-ga-lele-ali-kako-kome/
Najsmiješnije je kod zagovaratelja liberalnog kapitalizma da oni smiješne stvari sagledavaju kod „komunista“ – kako prečesto etiketiraju iskrene ljevičare – a ne vide tragične stvari koje se zbivaju oko njih. Ili, ne žele vidjeti?
Czytaj więcej: Ladislav Babić - Kuku si ga lele, ali kako kome
Ryszard Wasilewski w serbskiej Polityce
- Szczegóły
- Nadrzędna kategoria: Wydarzenia
Wraz z serbskimi satyrykami, belgradzki dziennik Polityka (dnia 07.04 br.) opublikował aforyzmy polskiego satyryka Ryszarda Wasilewskiego (w rubryce Satirikon), w przekładzie Olgi Lalić-Krowickiej na język serbski.
ČETVRTI FESTIVAL SATIRIČNE PRIČE U PONEDELJAK U SKC-u
- Szczegóły
- Nadrzędna kategoria: Wydarzenia
Četvrti festival satirične priče pod geslom „Da ti ispričam“, održaće se u organizaciji Beogradskog aforističarskog kruga u ponedeljak, 8. aprila od 19 časova u maloj sali Studentskog kulturnog centra u Beogradu.
Selektori ovogodišnjeg festivala, Bojan Ljubenović (urednik TRN-a u „Večernjim novostima“), Dragutin Minić Karlo (urednik „Satirikona“ u „Politici“) i Vesna Denčić (glavna urednica elektronskog časopisa za satiru „Etna“), pozive za učešće poslali su našim najpoznatijim piscima ove književne forme, među kojima su Slobodan Simić, Aleksandar Čotrić, Saša Tomašević, Raša Papeš, Zoran Stanojević, Đorđe Otašević, Savo Martinović, Vladimir Dramićanin, Miodrag Stošić, Rade Đergović, Vanja Bulić, Dragan Rajičić, Milan Todorov, Vitomir Teofilović, Dušan Puača, Ranko Pivljanin, Zoran Doderović, Dejan Tofčević...
Autorima tri najbolje satirične priče biće dodeljene plakete i novčane nagrade, a biće nagrađene i najduhovitija i najoriginalnija kratka priča.
Pokrovitelj nagrada za najuspešnije priče je sportska kladionica „Mocart“.
Ulaz za posetioce je besplatan.
- Цыганков Александр Константинович
- Zaproszenie na wieczorek poetycki Zdzisławy Górskiej
- Семинар «Как создать успешный арт-проект» приглашает
- Kulturni krugovi: Gutenbergov odgovor
- Pulska Filmska Tvornica - Projekcija animiranog filma From Up on Poppy Hill
- ETNA BROJ 122
- Stowarzyszenie Literackie „Witryna” oraz Miejska Biblioteka Publiczna w Stalowej Woli zapraszają na spotkanie z Olgą Lalić-Krowicką.
- Ladislav Babić - Okvir u kojem živimo